Brodotrogir u vlasništvu Danka Končara uspio je krajem veljače postići dogovor o predstečajnoj nagodbi s vjerovnicima, kojom je brodogradilištu osiguran novi početak. Problem koji se otvara jest može li u toj nagodbi sudjelovati i država, čiji su predstavnici također stavili potpis na nagodbu i otpisali veći dio svojih potraživanja u tom postupku. Pravnici tvrde – ne. Za razliku od drugih predstečajnih postupaka ovaj je specifičan, jer je takav novi početak država Brodotrogiru već bila osigurala kroz proces restrukturiranja i privatizacije iz 2013. Ugovorom za taj postupak, iskoordiniran s Europskom komisijom, predviđeno je da prije isteka 10 godina od zaključenja ugovora o privatizaciji, Brodotrogir ne smije primati nove državne potpore. Iako je zakon o predstečajnom postupku lex specialis, otpis duga pravni stručnjaci itekako smatraju državnom potporom. Tvrdi to i odvjetnik Mićo Ljubenko, argumentirajući da u konkretnom slučaju nije posrijedi odgoda plaćanja duga, nego i otpis duga.

najizgledniji ishod

Brodotrogirova tvrtka ide u stečaj

“Svodi se na isto hoće li se nešto dati kao izravna subvencija ili otpisati – to je potpora”, rezolutan je Ljubenko. Pojedinci tvrde da bi se potporom moglo smatrati i samu odgodu plaćanja duga ako nisu ukalkulirane i ugovorene zatezne kamate, dakle, potpora bi bila u iznosu neobračunatih kamata.

U upravo završenom predstečajnom postupku, pak, Brodotrogir je imao ukupne obveze od 709 mil. kn, a nagodbom su otpisane obveze od 430 milijuna kuna. Na državu se pritom odnosi više od polovice, 240 milijuna. Prema podacima iz zapisnika s ročišta na kojem se glasalo o Brodotrogirovu planu restrukturiranja, najveće obveze imala je Hrvatska banka za obnovu i razvoj, ukupno 337 milijuna kuna, te PBZ (95 mil. kn) i Končareva Kermas energija (92 milijuna). Uz izuzetak PBZ-a, koji je jedini za svoja potraživanja dogovorio jednokratnu naplatu nakon isteka počeka od godinu dana, ostali su vjerovnici pristali na otpis 70% potraživanja i naplatu preostalog iznosa u ratama kroz četiri ili osam godina, uz poček od godinu dana.

Osim HBOR-a, koji je Brodotrogiru pristao otpisati 236 milijuna kuna, i Ministarstvo financija, koje je potraživalo 7,9 milijuna kuna otpisalo je Brodotrogiru 3,6 mil. kn potraživanja, a i tvrtka Hrvatska brodogradnja Jadranbrod odrekla se 1,6 milijuna od 2,3 mil. kn svojih. Učešće državnih vjerovnika u ovom predstečajnom postupku problematično je, dakle, zbog ranije provedenog kompleksnog procesa potpore Brodotrogiru kao tvrtki u teškoćama, kroz koji je država “posušila” ranije obveze i gubitke za razdoblje od 2006. do 2012., te dala potporu od 380 mil. kn. No, za novu intervenciju u slučaju Brodotrogira nije u nadležnim državnim institucijama provedena nikakva službena procedura kojom bi se moglo pristati na otpis dugova.

Nije, inače, nemoguće da unatoč spomenutim ugovorenim zabranama Brodotrogir zatraži i dobije novu potporu države, jer slično je država uspjela ishoditi u slučaju riječkog 3. maja krajem prošle godine, nakon što je njegov vlasnik Uljanik završio u stečaju. Argument za postupanje bio je da bi novom pomoći država umanjila štetu koju će pretrpjeti stečajem 3. maja. Međutim, u toj su akciji spašavanja ministarstva gospodarstva i financija na stolu imala program uprave za nastavak rada i procijenjenu vrijednost potrebne financijske pomoći koju 3. maju treba osigurati, a za taj kredit od 150 milijuna kuna odobrenje je najprije iskomunicirano s Europskom komisijom i potom je formalno odluka donesena na sjednici Vlade. U ovom slučaju, nije se postupilo na takav način.

Bez odgovora

Obratili smo se s pitanjima o postupanju i otpisu dugova trogirskom škveru nadležnim ministarstvima financija i gospodarstva. Oba su ministra Zdravko Marić i Darko Horvat ovih dana fokusirani na interventne mjere i umanjenje štete gospodarstvu zbog koronavirusa, a odgovor smo do zaključenja ovog izdanja dobili samo iz Ministarstva financija.

Navode kako predstečajni postupak nad Brodotrogirom pripada insolvencijskim procedurama, te da u RH oni imaju obilježja prisilne sudske nagodbe. “Uzimajući u obzir činjenicu kako je Ministarstvo financija u predstečajnim postupcima samo jedan od vjerovnika, prilikom odlučivanja o predloženom predstečajnom sporazumu ponaša se kao bilo koji drugi privatni poduzetnik/vjerovnik u tom procesu i postupa primjenjujući odredbe Stečajnog zakona, umanjujući pritom štetu za državu kao vjerovnika što bi činio i svaki drugi poduzetnik, uzimajući u obzir mogućnost namirenja utvrđenih tražbina u slučaju otvaranja stečajnog postupka”, navodi se u dogovoru Ministarstva financija, uz napomenu da ono u ovom slučaju nema osiguranu tražbinu, te je namirenje u slučaju stečaja upitno. Zašto je, pak, propušteno iskomunicirati ovaj specifičan slučaj, od nadležnog Ministarstava gospodarstva nismo dobili odgovor.

Povratak Ukrajinca?

Iz Brodotrogira su proteklih dana isticali kako nakon zaključenja nagodbe brodogradilište ima novi početak i da će brodogradnja u Trogiru sigurno opstati, te da se sada otvara i mogućnost partnerstva s ukrajinskim poduzetnikom Vladimirom Novinskim, koji se u zadnjoj fazi pojavljivao i kao jedan od mogućih strateških partnera za Uljanik. Novinski se bavi proizvodnjom čelika, a vlasnik je dva brodogradilišta u Ukrajini koja, koliko je vidljivo iz javnih izvora, nemaju većih aktivnosti. No, u Brodotrogiru očekuju da će nakon zaključenog predstečaja i u sinergiji s Novinskim oživjeti brodogradnju u Trogiru.

Da cijeli slučaj bude još apsurdniji, Ministarstvu gospodarstva u međuvremenu se Brodotrogir obratio za zahtjevom za pokretanje postupka prema Ministarstvu financija i Vladi za odobrenje novog državnog jamstva za financiranje gradnje brodova. Nakon zaključenja predstečajnog postupka, naime, smatra se da to tvrtka više nije u teškoćama, te više nema formalne zapreke da mu se jamstvo ne odobri.